tag:blogger.com,1999:blog-86649288003948851512024-03-08T07:32:22.509-08:00lektireEnverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.comBlogger8125tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-34341550355892183372009-10-16T06:12:00.000-07:002009-10-16T06:15:30.978-07:00HARI POTERHari Poter (lik)<br />Ovo je članak o liku iz knjiga i filmova Hariju Poteru. Za informacije o seriji knjiga o Hariju Poteru, vidi: <a title="Hari Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Hari Poter</a>.<br /><a title="Hari Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Hari Poter</a> lik<br /><a class="image" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0:Harry_Potter_Deathly_Hallows.jpg"></a>Danijel Redklif kao Hari Poter u filmu <a class="new" title="Hari Poter i Red feniksa (film) (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%A0%D0%B5%D0%B4_%D1%84%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D1%81%D0%B0_(%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BC)&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Red feniksa</a><br />Hari Džejms Poter (Harry James Potter)<br />Pol<br />muški<br />Boja kose<br />crna<br />Boja očiju<br />zelena<br />hogvortska kuća<br />Grifindor<br />poreklo<br />punokrvan<br />vernost<br /><a title="Albus Dambldor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BB%D0%B1%D1%83%D1%81_%D0%94%D0%B0%D0%BC%D0%B1%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D1%80">Albusu Dambldoru</a><br />tumač na filmu<br />Danijel Redklif<br />prvo pojavljivanje<br /><a class="mw-redirect" title="Hari Poter i Kamen mudrosti" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%9A%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD_%D0%BC%D1%83%D0%B4%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8">Hari Poter i Kamen mudrosti</a><br />Hari Džejms Poter (rođen 31. jula <a title="1980" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1980">1980</a>. godine)<a class="external autonumber" href="http://www.mugglenet.com/jkrcom/birthdayarchive.shtml" rel="nofollow">[1]</a>, sin jedinac <a title="Džejms Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%8F%D0%B5%D1%98%D0%BC%D1%81_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Džejmsa Potera</a> i <a title="Lili Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%B8%D0%BB%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Lili Poter</a>, je glavni lik u serijalu knjiga i filmova o Hariju Poteru.<br />Harija Potera u filmovima tumači mladi glumac <a class="mw-redirect" title="Danijel Redklif" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BB_%D0%A0%D0%B5%D0%B4%D0%BA%D0%BB%D0%B8%D1%84">Danijel Redklif</a>. On je glumio Harija u svih pet filmova: "<a class="mw-redirect" title="Hari Poter i Kamen mudrosti" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%9A%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD_%D0%BC%D1%83%D0%B4%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8">Hari Poter i Kamen mudrosti</a>", "<a class="new" title="Hari Poter i Dvorana tajni (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%94%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B8&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Dvorana tajni</a>", "<a class="new" title="Hari Poter i Zatvorenik iz Askabana (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%97%D0%B0%D1%82%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%B8%D0%B7_%D0%90%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D0%B0&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Zatvorenik iz Askabana</a>", "<a class="new" title="Hari Poter i Vatreni pehar (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%92%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%BF%D0%B5%D1%85%D0%B0%D1%80&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Vatreni pehar</a>" i "<a class="new" title="Hari Poter i Red Feniksa (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%A0%D0%B5%D0%B4_%D0%A4%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D1%81%D0%B0&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Red Feniksa</a>". Ovaj lik tumačiće i u šestom delu, "<a title="Hari Poter i polukrvni princ" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BD%D1%86">Hari Poter i polukrvni princ</a>", koji se u bioskopima očekuje <a title="2008" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/2008">2008</a>. godine.<br />Sadržaj[<a class="internal" id="togglelink" href="javascript:toggleToc()">sakrij</a>]<br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.9F.D0.BE.D1.87.D0.B5.D1.82.D0.B0.D0.BA">1 Početak</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.96.D0.B8.D0.B2.D0.BE.D1.82_.D0.BA.D0.BE.D0.B4_.D0.94.D0.B0.D1.80.D1.81.D0.BB.D0.B8.D1.98.D0.B5.D0.B2.D0.B8.D1.85">2 Život kod Darslijevih</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.9F.D0.B8.D1.81.D0.BC.D0.B0_.D1.81.D0.B0_.D0.A5.D0.BE.D0.B3.D0.B2.D0.BE.D1.80.D1.82.D1.81.D0.B0">3 Pisma sa Hogvortsa</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.9F.D1.83.D1.82.D0.BE.D0.B2.D0.B0.D1.9A.D0.B5_.D0.BF.D0.B5.D1.80.D0.BE.D0.BD.D0.BE.D0.BC_.D0.B4.D0.B5.D0.B2.D0.B5.D1.82_.D0.B8_.D1.82.D1.80.D0.B8_.D1.87.D0.B5.D1.82.D0.B2.D1.80.D1.82.D0.B8.D0.BD.D0.B5">4 Putovanje peronom devet i tri četvrtine</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.9A.D0.B0.D0.BC.D0.B5.D0.BD_.D0.BC.D1.83.D0.B4.D1.80.D0.BE.D1.81.D1.82.D0.B8">5 Kamen mudrosti</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.94.D0.B2.D0.BE.D1.80.D0.B0.D0.BD.D0.B0_.D1.82.D0.B0.D1.98.D0.BD.D0.B8">6 Dvorana tajni</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.97.D0.B0.D1.82.D0.B2.D0.BE.D1.80.D0.B5.D0.BD.D0.B8.D0.BA_.D0.B8.D0.B7_.D0.90.D1.81.D0.BA.D0.B0.D0.B1.D0.B0.D0.BD.D0.B0">7 Zatvorenik iz Askabana</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.92.D0.B0.D1.82.D1.80.D0.B5.D0.BD.D0.B8_.D0.BF.D0.B5.D1.85.D0.B0.D1.80">8 Vatreni pehar</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.A0.D0.B5.D0.B4_.D1.84.D0.B5.D0.BD.D0.B8.D0.BA.D1.81.D0.B0">9 Red feniksa</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.A1.D0.B2.D0.B5_.D0.A5.D0.B0.D1.80.D0.B8.D1.98.D0.B5.D0.B2.D0.B5_.D1.99.D1.83.D0.B1.D0.B0.D0.B2.D0.B8">10 Sve Harijeve ljubavi</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.A5.D0.B0.D1.80.D0.B8.D1.98.D0.B5.D0.B2.D0.B8_.D1.80.D0.B5.D0.B7.D1.83.D0.BB.D1.82.D0.B0.D1.82.D0.B8_.D1.81.D0.B0_.D0.9E..D0.A7..D0.9D.">11 Harijevi rezultati sa O.Č.N.</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.A5.D0.B0.D1.80.D0.B8.D1.98.D0.B5.D0.B2.D0.B0_.D0.BA.D0.B0.D1.80.D0.B8.D1.98.D0.B5.D1.80.D0.B0">12 Harijeva karijera</a><br /><a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)#.D0.92.D0.B8.D0.B4.D0.B8_.D1.98.D0.BE.D1.88">13 Vidi još</a><br />//<br />[<a title="Uredi deo: Početak" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=1">uredi</a>] Početak<br /><a class="image" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0:The_potters_hp..JPG"></a><br /><a class="internal" title="uvećaj" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0:The_potters_hp..JPG"></a>Adrijan Rolins kao <a class="new" title="Džejms poter (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%8F%D0%B5%D1%98%D0%BC%D1%81_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80&action=edit&redlink=1">Džejms poter</a>, Džeraldina Somervil kao <a title="Lili Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%B8%D0%BB%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Lili Poter</a> i jedan od statista kao jednogodišnji Hari u filmu <a class="mw-redirect" title="Hari Poter i Kamen mudrosti (film)" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%9A%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD_%D0%BC%D1%83%D0%B4%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_(%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BC)">Hari Poter i Kamen mudrosti</a>.<br />Hari Poter rođen je <a title="31. jul" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/31._%D1%98%D1%83%D0%BB">31. jula</a> <a title="1980" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1980">1980</a>. u <a title="Godrikova dolina" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%93%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%B4%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0">Godrikovoj dolini</a>, jednom od mnogobrojnih čarobnjačkih naselja u <a title="Velika Britanija" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0">Britaniji</a>. Sin je jedinac pokojnog bračnog para Poter, <a title="Lili Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%B8%D0%BB%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Lili</a> i <a title="Džejms Poter" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%8F%D0%B5%D1%98%D0%BC%D1%81_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80">Džejmsa</a>.<br />Čuven je u čarobnjačkom svetu po svom obračunu sa zlim čarobnjakom <a title="Lord Voldemor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%BE%D1%80%D0%B4_%D0%92%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%80">Lordom Voldemorom</a>, glavnim negativcem u serijalu, kada je bio star samo godinu dana. Voldemor, jedan od najmoćnijih čarobnjaka svih vremena, izgubio je u ovom obračunu sve svoje moći.<br />Voldemor je, čuvši proročanstvo o dečaku koji će ga poraziti, krenuo ka kući Poterovih, sa namerom da ih sve ubije. Voldemor je najpre ubio Džejmsa, koji je pokušavao da ga zadrži, da bi dao Lili vremena da uzme Harija i pobegne. Ali, ona nije mogla da ode i ostavi ga. Voldemor je onda krenuo na Lili, koja je umrla dok je pokušavala da zašititi sina, što je Hariju dalo jednu vrstu magične zaštite. Voldemor je pokušao da ubije Harija avada kedavra kletvom, kojom je ubio i Harijeve roditelje, ali čin je pošla nizbrdo zbog zaštite koju je Hariju dala njegova majka i okrenula se protiv Voldemora. Voldemor, koji je proveo nekoliko godina koristeći moćnu crnu magiju pokušavajući da dobije besmrtnost, uspeo je da preživi smrtnu kletvu, ali samo kao slabašna senka prethodnog sebe. Pobeđen i bez magičnih moći, Voldemor se sakrio, a Hari je postao slavan u čarobnjačkom svetu kao "Dečak koji je preživeo". Ipak, ostao mu je ožiljak u obliku munje na čelu, za koji će se kasnije ispostaviti da je izvestan vid spone između Harija i Voldemora.<br />Hari izgleda potpuno kao svoj otac, osim što ima majčine oči i ožiljak u obliku munje na svom čelu. To što ima iste oči kao majka biće jedna od presudnih stvari u knjigama.<br />[<a title="Uredi deo: Život kod Darslijevih" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=2">uredi</a>] Život kod Darslijevih<br />Direktor <a title="Hogvorts" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%BE%D0%B3%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%82%D1%81">Hogvortsa</a> i vrhovni član <a title="Red feniksa" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B5%D0%B4_%D1%84%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D1%81%D0%B0">Reda feniksa</a>, <a title="Albus Dambldor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BB%D0%B1%D1%83%D1%81_%D0%94%D0%B0%D0%BC%D0%B1%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D1%80">Albus Dambldor</a> ostavlja Harija kod <a class="new" title="Darslijevi (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8&action=edit&redlink=1">Darslijevih</a>. <a class="new" title="Petunija Darsli (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B8&action=edit&redlink=1">Petunija Darsli</a> je rođena Lilina sestra i Hari će u njenoj kući biti bezbedan. Dambldor im ostavlja pismo u kojem im je sve objasnio, ali oni nikada sa Harijem nisu postupali kao sa rođenim sinom.<br />Za <a class="new" title="Dadli Darsli (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B0%D0%B4%D0%BB%D0%B8_%D0%94%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B8&action=edit&redlink=1">Dadlijev</a> jedanaesti rođendan, Darslijevi i Hari odlaze o zoo-vrt. Tamo Hari razgovara, ni sam ne zna kako, sa <a class="mw-redirect" title="Zmija" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%97%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0">zmijom</a>. Dadli gurne Harija da bi video zmiju bolje, a Hari, besan, učini da staklo između zmije i Dadlija nestane. Dadli upada u kavez, a zmija se oslobađa. Shvativši šta se dogodilo, <a class="new" title="Vernon Darsli (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%BE%D0%BD_%D0%94%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B8&action=edit&redlink=1">teča Vernon</a> kažnjava Harija i oduzima mu sva prava.<br />[<a title="Uredi deo: Pisma sa Hogvortsa" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=3">uredi</a>] Pisma sa Hogvortsa<br />Uoči njegovog jedanaestog rođendana, Hariju počinju da pristižu pisma <a class="mw-redirect" title="Sove" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5">sovinom poštom</a>. Ne želeđi da Hari sazna istinu o sebi, teča i tetka mu oduzimaju sva pisma. Na sam Harijev 11. rođendan, pojavljuje se <a class="new" title="Rubijus Hagrid (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D1%83%D0%B1%D0%B8%D1%98%D1%83%D1%81_%D0%A5%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B8%D0%B4&action=edit&redlink=1">Rubijus Hagrid</a>, čuvar ključeva na <a title="Hogvorts" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%BE%D0%B3%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%82%D1%81">Hogvortsu</a>, koji Hariju priča istinu o njegovom poreklu i porodici.<br />Hagrid vodi Harija u <a class="new" title="Dijagon-aleja (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D0%BD-%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1">Dijagon-aleju</a> da bi ga opremio svim stvarima za Hogvorts. Hagrid mu kupuje sovu, koju Hari naziva <a class="new" title="Hedviga (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B5%D0%B4%D0%B2%D0%B8%D0%B3%D0%B0&action=edit&redlink=1">Hedviga</a>. Hari potom odlazi kod <a class="new" title="Olivander (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9E%D0%BB%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80&action=edit&redlink=1">Olivandera</a>, prodavca čarobnih štapića. Posle mnogo isprobanih štapova, Hari kupuje jedan od zelenike, sa <a title="Feniks" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D1%81">feniksovim</a> perom, od <a class="new" title="Jedanaest (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%88%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B5%D1%81%D1%82&action=edit&redlink=1">jedanaest</a> inča. Olivander priča Hariju kako je feniks, koji je dao pero za Harijev štapić, dao još jedno pero, koje se nalazi u Voldemorovom štapiću.<br />[<a title="Uredi deo: Putovanje peronom devet i tri četvrtine" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=4">uredi</a>] Putovanje peronom devet i tri četvrtine<br />Hari odlazi na Hogvorts <a class="new" title="Peron devet i tri četvrtine (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%BD_%D0%B4%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%82_%D0%B8_%D1%82%D1%80%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B5&action=edit&redlink=1">peronom devet i tri četvrtine</a>, u kome upoznaje <a class="mw-redirect" title="Ron Vesli" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BD_%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B8">Rona Veslija</a>, koji mu postaje najbolji drug. Pored toga, upoznaje <a class="mw-redirect" title="Hermiona Grendžer" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B5%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0_%D0%93%D1%80%D0%B5%D0%BD%D1%9F%D0%B5%D1%80">Hermionu Grendžer</a>, koja mu tek kasnije postaje najbolja drugarica, <a title="Nevil Longbotom" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BB_%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B3%D0%B1%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%BC">Nevila Longbotoma</a>, otkačene <a class="new" title="Fred i Džordž Vesli (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A4%D1%80%D0%B5%D0%B4_%D0%B8_%D0%8F%D0%BE%D1%80%D1%9F_%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B8&action=edit&redlink=1">Veslijeve blizance</a> i <a title="Drako Melfoj" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B5%D0%BB%D1%84%D0%BE%D1%98">Draka Melfoja</a>, koji mu postaje neprijatelj.<br />[<a title="Uredi deo: Kamen mudrosti" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=5">uredi</a>] Kamen mudrosti<br />Hari stiže na Hogvorts. <a class="new" title="Šešir za razvrstavanje (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A8%D0%B5%D1%88%D0%B8%D1%80_%D0%B7%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5&action=edit&redlink=1">Šešir za razvrstavanje</a> želi da ga smesti u <a class="mw-redirect" title="Sliterin" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BD">Sliterin</a>, ali se ipak odlučuje za <a class="mw-redirect" title="Grifindor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%93%D1%80%D0%B8%D1%84%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%BE%D1%80">Grifindor</a>. Hari tako odlazi u kuću u kojoj su bili njegovi roditelji, kao i sam Dambldor. Pored njega, novi Grifindorci su još <a class="mw-redirect" title="Ron Vesli" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%BE%D0%BD_%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B8">Ron Vesli</a>, <a class="mw-redirect" title="Hermiona Grendžer" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B5%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0_%D0%93%D1%80%D0%B5%D0%BD%D1%9F%D0%B5%D1%80">Hermiona Grendžer</a>, <a title="Nevil Longbotom" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BB_%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B3%D0%B1%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%BC">Nevil Longbotom</a>, <a class="new" title="Šejmus Finigen (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A8%D0%B5%D1%98%D0%BC%D1%83%D1%81_%D0%A4%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B5%D0%BD&action=edit&redlink=1">Šejmus Finigen</a>, <a class="new" title="Din Tomas (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B8%D0%BD_%D0%A2%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D1%81&action=edit&redlink=1">Din Tomas</a>, <a class="new" title="Parvati Petil (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B8%D0%BB&action=edit&redlink=1">Parvati Petil</a> i <a class="new" title="Lavander Braun (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9B%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80_%D0%91%D1%80%D0%B0%D1%83%D0%BD&action=edit&redlink=1">Lavander Braun</a>.<br />Zaštita koju mu je dala majka pomogla je Hariju još jednom, deset godina kasnije kada se Lord Voldemor vratio tražeći <a title="Kamen mudrosti" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD_%D0%BC%D1%83%D0%B4%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8">Kamen mudrosti</a>. Zaposednuvši <a title="Hogvorts" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%BE%D0%B3%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%82%D1%81">hogvortskog</a> profesora <a class="new" title="Profesor Kvirel (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%84%D0%B5%D1%81%D0%BE%D1%80_%D0%9A%D0%B2%D0%B8%D1%80%D0%B5%D0%BB&action=edit&redlink=1">Kvirela</a>, Voldemor se vratio na Hogvorts tražeći Kamen. Još jednom je pokušao da ubije Harija, ali Lilina zaštita je ostala u njegovim venama, i Voldemor nije mogao ni da ga dotakne. Opet je bio prinuđen da beži, ostavljajući Kvirela da umre.<br />[<a title="Uredi deo: Dvorana tajni" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=6">uredi</a>] Dvorana tajni<br />U drugom delu, u školi biva otvorena tajanstvena <a class="new" title="Dvorana tajni (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B8&action=edit&redlink=1">Dvorana tajni</a>. Đaci otkrivaju da je Dvoranu, po legendi, sagradio <a class="new" title="Salazar Sliterin (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D0%B7%D0%B0%D1%80_%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BD&action=edit&redlink=1">Salazar Sliterin</a>, osnivač istoimene kuće i jedan od osnivača Hogvortsa, koji je u Dvorani ostavio čudovište koje iz škole treba da otera sve koji nisu dostojni da uče magiju - od <a class="new" title="Blatokrvni (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B2%D0%BD%D0%B8&action=edit&redlink=1">Blatokrvnih</a>, dece <a title="Normalci" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BB%D1%86%D0%B8">normalskog porekla</a>. Kada se u školu vrati <a class="new" title="Sliterinov naslednik (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2_%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA&action=edit&redlink=1">Sliterinov naslednik</a>, on će osloboditi čudovište iz Dvorane i pustiti ga na normalsku decu. Zbog njegove sposobnosti da razgovara sa zmijama, mnogi sumnjaju da je Hari Sliterinov naslednik. Nekoliko đaka je skamenjeno, a na kraju i ubija <a class="mw-redirect" title="Džini Vesli" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%8F%D0%B8%D0%BD%D0%B8_%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B8">Džini Vesli</a>. Hari i Ron odlaze u Dvoranu da spasu Džini. Hari sreće <a title="Lord Voldemor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%BE%D1%80%D0%B4_%D0%92%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%80">Toma Ridla</a>, vlasnika dnevnika u kome je Džini pisala. Ridl je kontrolisao Džini i naterao je da otvori Dvoranu. Ridl otkriva da je Lord Voldemor i pušta <a title="Bazilisk" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D1%81%D0%BA">Baziliska</a> na Harija. Hari ga ubija mačem iz šešira za razvrstavanje, uništava dnevnik i spasava Džini.<br />[<a title="Uredi deo: Zatvorenik iz Askabana" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=7">uredi</a>] Zatvorenik iz Askabana<br />Hari u ovom delu otkriva da ima kuma <a title="Sirijus Blek" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B8%D1%80%D0%B8%D1%98%D1%83%D1%81_%D0%91%D0%BB%D0%B5%D0%BA">Sirijusa Bleka</a>, koji je nepravedno optužen da je ubio trinaestoro ljudi, kao i da je <a title="Lord Voldemor" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%BE%D1%80%D0%B4_%D0%92%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%80">Voldemoru</a> prodao Harijeve roditelje. Hari u to u početku veruje, ali onda poveruje Sirijusu.<br />Kada su Sirijus i <a title="Remus Lupin" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B5%D0%BC%D1%83%D1%81_%D0%9B%D1%83%D0%BF%D0%B8%D0%BD">Remus Lupin</a>, prijatelji njegovog oca, odlučili da ubiju <a class="new" title="Piter Petigru (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B8%D0%B3%D1%80%D1%83&action=edit&redlink=1">Pitera Petigrua</a>, koji je zaista izdao Harijeve roditelje, Hari staje u Petigruovu odbranu, rekavši da je bolje da ga pošalju u <a title="Askaban" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D0%BD">Askaban</a>. Međutim, Petigru uspeva da pobegne.<br />To što je Hari Petigruu spasao život biće veoma važno, pogotovo u sedmom delu.<br />[<a title="Uredi deo: Vatreni pehar" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=8">uredi</a>] Vatreni pehar<br />Na Hogvortsu se ponovo održava legendarni <a class="new" title="Tročarobnjački turnir (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D1%80%D0%BE%D1%87%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B1%D1%9A%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D1%82%D1%83%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%80&action=edit&redlink=1">Tročarobnjački turnir</a>, u kome se tri magijske škole - Hogvorts, <a class="mw-redirect" title="Bobatons" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%BE%D0%B1%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81">Bobatons</a> i <a title="Durmstrang" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D1%83%D1%80%D0%BC%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B3">Durmstrang</a> - prijateljski takmiče u znanju i veštini. Međutim, Hari postaje četvrti šampion, ali ga je prijavio neko drugi.<br />Odjednom, cela škola počne da ga smatra razmetljivcem, čak i sam Ron. Hermiona ostaje uz njega, a <a class="new" title="Sedrik Digori (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B5%D0%B4%D1%80%D0%B8%D0%BA_%D0%94%D0%B8%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8&action=edit&redlink=1">Sedrik Digori</a>, drugi hogvortski šampion, pokušava da spreči <a class="mw-redirect" title="Haflpaf" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%84%D0%BB%D0%BF%D0%B0%D1%84">Haflpafovce</a> da i dalje začikavaju i napadaju Harija.<br />Te godine, održava se i <a class="new" title="Božićni bal (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D1%9B%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%B0%D0%BB&action=edit&redlink=1">Božićni bal</a>, na koji Hari poziva <a class="new" title="Čo Čang (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A7%D0%BE_%D0%A7%D0%B0%D0%BD%D0%B3&action=edit&redlink=1">Čo Čang</a>. Ali, ona ga odbija, govoreći da se već dogovorila sa Sedrikom. Hari na bal odlazi sa <a class="new" title="Parvati Petil (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B8%D0%BB&action=edit&redlink=1">Parvati Petil</a>.<br />Na samom trećem podvigu, teleportacioni ključ "prebacuje" Harija i Sedrika na jedno groblje, gde se Voldemor ponovo vraća. On ubija Sedrika i bori se sa Harijem, koji uspeva da mu pobegne, po četvrti put.<br />[<a title="Uredi deo: Red feniksa" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=9">uredi</a>] Red feniksa<br />Čarobnjačka zajednica ne veruje Hariju i Dambldoru da se Voldemor vratio. U Hogvorts stiže nova nastavnica <a class="new" title="Odbrana od mračnih veština (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9E%D0%B4%D0%B1%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_%D0%BC%D1%80%D0%B0%D1%87%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B0&action=edit&redlink=1">odbrane od mračnih veština</a>, <a title="Dolores Ambridž" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B5%D1%81_%D0%90%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B8%D1%9F">Dolores Ambridž</a>, koja je tu došla kao izaslanik <a title="Ministarstvo magije" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE_%D0%BC%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B5">Ministarstva magije</a>. Ambridžova sprečava decu da propisno nauče odbranu, jer misli da Dambldor regrutuje učenike u svoju privatnu vojsku.<br />Hari i njegovi prijatelji osnivaju <a class="new" title="Dambldorova armija (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B0%D0%BC%D0%B1%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1">Dambldorovu armiju</a>, grupu đaka koji zaista žele da nauče odbranu. Međutim, Ambridžova i njen <a class="new" title="Inkvizitorski odred (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%98%D0%BD%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4&action=edit&redlink=1">Inkvizitorski odred</a> otkrivaju DA, a Dambldor preuzima krivicu.<br />Hari dobija viziju Sirijusa, koga Voldemor muči u prostorima Ministarstva magije. Hari i jedan deo DA odlaze u Ministarstvo, gde se bore protiv <a title="Smrtožderi" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BC%D1%80%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B8">Smrtoždera</a>. U bici pogine Sirijus, a ubije ga <a class="mw-redirect" title="Belatriks Lestrejndž" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D0%BA%D1%81_%D0%9B%D0%B5%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B5%D1%98%D0%BD%D1%9F">Belatriks Lestrejndž</a>. Hari želi da ubije Belatriks, ali onda se susreće sa samim Voldemorom.<br />Dambldor i Voldemor se bore i, u jednom trenutku, Voldemor beži, ali potom što ga vide zvaničnici Ministarstva. Konačno, svet poveruje Hariju i Dambldoru.<br />[<a title="Uredi deo: Sve Harijeve ljubavi" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=10">uredi</a>] Sve Harijeve ljubavi<br /><a class="mw-redirect" title="Džini Vesli" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%8F%D0%B8%D0%BD%D0%B8_%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B8">Džini Vesli</a> je bila prva osoba koja je bila zaljubljena u Harija (u knjizi <a class="new" title="Hari Poter i Dvorana tajni (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%94%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B8&action=edit&redlink=1">Hari Poter i Dvorana tajni</a>), iako nije imala hrabrosti ni da govori sa njim. U knjizi <a class="new" title="Hari Poter i vatreni pehar (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%BF%D0%B5%D1%85%D0%B0%D1%80&action=edit&redlink=1">Hari Poter i vatreni pehar</a>, Hari se zaljubljuje u <a class="new" title="Čo Čang (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A7%D0%BE_%D0%A7%D0%B0%D0%BD%D0%B3&action=edit&redlink=1">Čo Čang</a>, i sledeće godine su se poljubili pod imelom. Na kraju te godine, ona i Hari su raskinuli (iako nikad nisu bili pravi par). Na šestoj godini, Hari počinje da se interesuje za Džini, za koju veruje da je „digla ruke od njega“. Ispostavlja se da Hari nikad nije prestao da joj se sviđa – njih dvoje postaju momak i devojka; mada on raskida, jer zna da bi Voldemor lako mogao to da otkrije i povredi Džini.<br />Na kraju sedmog dela, Hari se na kraju ženi Džini, i oni dobijaju troje dece: <a class="new" title="Džejms Poter (sin Harija Potera) (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%8F%D0%B5%D1%98%D0%BC%D1%81_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D1%81%D0%B8%D0%BD_%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0)&action=edit&redlink=1">Džejmsa</a>, <a class="new" title="Albus Severus Poter (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%90%D0%BB%D0%B1%D1%83%D1%81_%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80&action=edit&redlink=1">Albusa</a> i <a class="new" title="Lili Poter (Harijeva kćerka) (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9B%D0%B8%D0%BB%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B0_%D0%BA%D1%9B%D0%B5%D1%80%D0%BA%D0%B0)&action=edit&redlink=1">Lili</a>.<br />[<a title="Uredi deo: Harijevi rezultati sa O.Č.N." href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=11">uredi</a>] Harijevi rezultati sa O.Č.N.<br />O.Č.N. je skraćenica za Obične čarobnjačke nivoe (na engleskom: O.W.L. – Ordinary Wizarding Levels), niz testova koje hogvortski učenici polažu na kraju pete godine. Najviša ocena na O.Č.N. testovima je N (natprosečno). Zatim dolazi I (iznad očekivanja), pa P (prihvatljivo), poslednja prolazna ocena. Neprelazne ocene su B (bedno), O (očajno) i T (trol, poput trola – za njih se smatra da su veoma glupa bića).<br />Astronomija: P<br />Briga o magijskim stvorenjima: I<br />Čini: I<br />Odbrana od mračnih veština: N<br />Predskazivanje: B<br />Herbologija: I<br />Istorija magije: O<br />Napici: I<br />Preobražavanja: I<br />[<a title="Uredi deo: Harijeva karijera" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_(%D0%BB%D0%B8%D0%BA)&action=edit&section=12">uredi</a>] Harijeva karijera<br />U jednom intervjuu nakon izdavanja sedmog dela <a class="mw-redirect" title="Hari Poter i relikvije smrti" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%9F%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80_%D0%B8_%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%81%D0%BC%D1%80%D1%82%D0%B8">Hari Poter i relikvije smrti</a>, <a title="Džoan Ketlin Rouling" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%8F%D0%BE%D0%B0%D0%BD_%D0%9A%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%B8%D0%BD_%D0%A0%D0%BE%D1%83%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B3">Džoan Ketlin Rouling</a> je rekla da je Hari postao <a class="new" title="Auror (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%90%D1%83%D1%80%D0%BE%D1%80&action=edit&redlink=1">Auror</a> u <a title="Ministarstvo magije" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE_%D0%BC%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B5">Ministarstvu magije</a>, što znači da je ostvario svoje ambicije iz škole. Hari više ne može da priča nemuštim jezikom, ali ne žali mnogo zbog toga.Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-92165295918904148862009-10-16T06:10:00.000-07:002009-10-16T06:11:44.209-07:00MATO LOVRAKMato Lovrak<br />Izvor: Wikipedija<br />Skoči na: <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Lovrak#column-one">orijentacija</a>, <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Lovrak#searchInput">traži</a><br />Mato Lovrak (<a title="Veliki Grđevac" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Gr%C4%91evac">Veliki Grđevac</a> pokraj <a title="Bjelovar" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelovar">Bjelovara</a>, <a title="8. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/8._o%C5%BEujka">8. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1899" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1899">1899</a>. - <a title="Zagreb" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb">Zagreb</a>, <a title="14. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/14._o%C5%BEujka">14. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1974" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1974">1974</a>.), <a title="Hrvatska" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska">hrvatski</a> dječji pisac<br />Završio je <a class="mw-redirect" title="Nastavnik" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Nastavnik">učiteljsku</a> školu i službovao u mnogim mjestima. Pisao je i pripovjetke, ali je osobitu popularnost stekao <a title="Roman" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman">romanima</a> tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu s elementima pustolovnog, ali i s didaktikim naglascima. Izuzetno plodan, autor nekih tridesetak <a title="Knjiga" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga">knjiga</a>, Lovrak je nekoliko desetljeća zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svjedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i <a title="Humor" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Humor">humorom</a>. Djela su mu prevedena na mnoge jezike.<br />Djela [<a title="Uređivanje odlomka: Djela" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mato_Lovrak&action=edit&section=1">uredi</a>]<br />"Družba Pere Kvržice"<br />"<a title="Vlak u snijegu" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlak_u_snijegu">Vlak u snijegu</a>"<br />"Neprijatelj br.1"<br />"Zeleni otok"<br />"Anka Brazilijanka"<br />"Divlji dječak" (1947.)<br />"Prijatelji"<br />"Micek, Mucek i Dedek"<br />"Devetorica Hrabrih"<br />"Tri dana života"<br />"Dijamant u trbuhu"<br />"Dječak konzul"<br />"Slamnati krovovi"<br />"Andrija Jug"<br />"Doka Bedaković ili 100.000 na cesti"<br />"Sretna Zemlja"<br />"Naši dječaci" (1956.)<br />"Prozor do vrta" (1955.)<br />Počasti [<a title="Uređivanje odlomka: Počasti" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mato_Lovrak&action=edit&section=2">uredi</a>]<br />Njemu u čast se održavaju <a title="Lovrakovi dani kulture" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Lovrakovi_dani_kulture">Lovrakovi dani kulture</a> u Matinom rodnom Velikom Grđevcu, na kojima se dodjeljiva i <a class="new" title="Nagrada Mato Lovrak (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nagrada_Mato_Lovrak&action=edit&redlink=1">nagrada Mato Lovrak</a>.Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-72365858502219290992009-10-14T08:34:00.000-07:002009-10-14T08:36:45.369-07:00IVAN CANKARIvan Cankar<br /><br />Ivan Cankar (<a title="10. maj" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/10._maj">10. maj</a> <a title="1876" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1876">1876</a>, <a class="new" title="Vrhnika (još nije napisano)" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Vrhnika&action=edit&redlink=1">Vrhnika</a> - <a title="11. decembar" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/11._decembar">11. decembar</a> <a title="1918" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1918">1918</a>, <a title="Ljubljana" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Ljubljana">Ljubljana</a>) je bio slovenski pisac, dramaturg i pjesnik.<br />Biografija [<a title="Uredi sekciju: Biografija" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Cankar&action=edit&section=1">uredi</a>]<br />Ivan Cankar rođen je <a title="10. maj" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/10._maj">10. maja</a> <a title="1876" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1876">1876</a>. godine na klancu na Vrhniki, <a title="Slovenija" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Slovenija">Slovenija</a>, kao osmo dijete obrtničke porodice. Njegov otac je prehranjivao svoju porodicu radeći kao krojač. Nakon nekog vremena, nakon gubitka posla zbog nedostatka klijentelije, seli se u <a title="Bosna i Hercegovina" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina">Bosnu</a> gdje započinje raditi u svojoj struci.<br />Godine <a title="1882" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1882">1882</a>. godine upisuje se u osnovnu školu na Vrhniškeom hribu. Sa odličnim uspjehom je <a title="1888" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1888">1888</a>. završio školu i upisao <a title="Ljubljana" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Ljubljana">ljubljansku</a> realku. Živio je kod očevog bratića Šimuna, pa se kasnije odselio kada je našao svoj vlastiti stan.<br />Poslije mature godine <a title="1896" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1896">1896</a>., otišao je u <a title="Beč" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8D">Beč</a> studirati <a title="Tehnika" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Tehnika">tehniku</a>. Ubrzo se predomislio i prepisao na studij <a class="new" title="Slavistika (još nije napisano)" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Slavistika&action=edit&redlink=1">slavistike</a>. Po odlasku iz Beča preselio se u <a title="Sarajevo" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo">Sarajevo</a>, te se kasnije preselio u Ljubljanu.<br />Ivan Cankar je djelovao u razdoblju moderne i, po mišljenu mnogih, najbolji je slovenski pisac svih vremena. Umro je <a title="11. decembar" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/11._decembar">11. decembra</a> <a title="1918" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1918">1918</a>. u Ljubljani, Slovenija.<br />Djela [<a title="Uredi sekciju: Djela" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Cankar&action=edit&section=2">uredi</a>]<br />Erotika (pjesničha zbirka) (1899)istina i ljubav( knjiga)<br />Jakob Ruda (1901)<br />Knjiga za lahkomiselne ljude (novele) (1901)<br />Stranci (roman) (1901)<br />U zoru (novele) (1903)<br />Život i smrt Petra Novljana (povest) (1903)<br />Gospođa Judit (povest) (1904)<br />Kuća Marije pomoćnice (roman) (1904)<br />Krst u gori (roman) (1904)<br />Martin Kačur (roman) (1906)<br />Nina (roman) (1906)<br />Smrt i pogreb Jakoba Nesreče (1906)<br />Aleš iz Razora (1907)<br />Krpanova kobila (esej) (1907)<br />Novi život (roman) (1908)<br />Kurent (1909)<br />Komšija Luka (novele) (1909)<br />Bijela krizantema (esej) (1910)<br />Volja in moć (novela) (1911)<br />Lijepa Vida (drama) (1912)<br />Milan i Milena (roman) (1913)<br />Grješnik Lenart (1921)<br />Romantične duše (drama) (1922)Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-28621107571270871592009-10-14T08:31:00.000-07:002009-10-14T08:37:24.685-07:00BRANKO ĆOPIĆBranko Ćopić<br /><br />Rođenje<br /><a title="1. siječnja" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnja">1. siječnja</a> <a class="mw-redirect" title="1915" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1915">1915</a>.<a title="Hašani" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ha%C5%A1ani">Hašani</a>, <a title="Bosna i Hercegovina" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina">Bosna i Hercegovina</a><br />Smrt<br /><a title="26. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/26._o%C5%BEujka">26. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1984" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1984">1984</a>.<a title="Beograd" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd">Beograd</a>, <a title="Srbija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbija">Srbija</a><br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:%C4%86opi%C4%87-spomenik.jpg"></a><br /><a class="internal" title="Povećaj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:%C4%86opi%C4%87-spomenik.jpg"></a>Spomenik Branku Ćopiću ispred muzeja u Banjoj Luci<br />Branko Ćopić (Бранко Ћопић) (<a title="Hašani" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ha%C5%A1ani">Hašani</a>, <a title="Bosanska Krupa" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosanska_Krupa">Bosanska Krupa</a>, <a title="1. siječnja" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnja">1. siječnja</a> <a title="1915." href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1915.">1915.</a> – <a title="Beograd" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd">Beograd</a>, <a title="26. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/26._o%C5%BEujka">26. ožujka</a> <a title="1984." href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1984.">1984.</a>), <a title="Bosna i Hercegovina" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina">bosanskohercegovački</a> književnik <a title="Srbi" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi">srpske</a> narodnosti .<br />Sadržaj[<a class="internal" id="togglelink" href="javascript:toggleToc()">sakrij</a>]<br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87#.C5.BDivotopis">1 Životopis</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87#Bibliografija">2 Bibliografija</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87#Filmografija">3 Filmografija</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87#Nagrade">4 Nagrade</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87#Izabrane_pjesme">5 Izabrane pjesme</a><br />//<br />Životopis [<a title="Uređivanje odlomka: Životopis" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_%C4%86opi%C4%87&action=edit&section=1">uredi</a>]<br />Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u <a title="Bihać" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Biha%C4%87">Bihaću</a>, a učiteljsku školu pohađa u <a title="Banja Luka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Banja_Luka">Banjoj Luci</a> i <a title="Sarajevo" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sarajevo">Sarajevu</a>, te je završava u <a title="Karlovac" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Karlovac">Karlovcu</a>. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomira <a class="mw-redirect" title="1940" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1940">1940</a>. godine, pedagoško-filozofsku grupu. Prvu priču objavljuje <a class="mw-redirect" title="1928" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1928">1928</a>. godine, a prvu pripovijetku <a class="mw-redirect" title="1936" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1936">1936</a>. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski. Bio je član <a class="mw-redirect" title="SANU" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/SANU">SANU</a> (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i <a class="mw-redirect" title="ANUBiH" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/ANUBiH">ANUBiH</a> (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine).<br />Izvršio je samoubojstvo, skokom sa mosta na <a title="Sava" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sava">Savi</a> u Beogradu <a title="26. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/26._o%C5%BEujka">26. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1984" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1984">1984</a>. godine.<br />Bibliografija [<a title="Uređivanje odlomka: Bibliografija" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_%C4%86opi%C4%87&action=edit&section=2">uredi</a>]<br />"Priče ispod zmajevih krila", priče, Beograd 1939.<br />"Ognjeno rađanje domovine", poezija , <a title="Sarajevo" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sarajevo">Sarajevo</a>, 1944.<br />"Družina junaka", priče, Beograd, 1945.<br />"Bojna lira pionira", poezija, Sarajevo, 1945.<br />"Ratnikovo proljeće", poezija, Sarajevo, 1947.<br />"Sunčana republika", poezija, Sarajevo, 1948.<br />"Rudar i mjesec", poezija, Sarajevo, 1948.<br />"Doživljaji mačka Toše", poezija, Sarajevo, 1954.<br />"U carstvu leptirova i medvjeda", priče, Beograd,1956.<br />"Doživljaji Nikoletine Bursaća", priče, Sarajevo, 1956.<br />"Orlovi rano lete", roman, Beograd, 1956.<br />"Lalaj Bao, Čarobna šuma", poezija, Sarajevo, 1957.<br />"Ježeva kuća", poezija, Sarajevo, 1957.<br />"Ne tuguj bronzana stražo", 1958.<br />"Partizanske tužne bajke", priče, Beograd, 1958.<br />"Priče zanesenog dječaka", priče, Beograd, 1960.<br />"Djeda Trišin mlin", poezija, Beograd, 1960.<br />"Magareće godine", priče iz djetinjstva, 1960.<br />"Slavno vojevanje", roman, Beograd, 1961.<br />"Bitka u Zlatnoj dolini", roman, Beograd, 1963.<br />"Vratolomne priče", Sarajevo, 1970.<br />"Noge na klancu, glava na vrancu", priče, Sarajevo, 1971.<br />"Lijan vodi karavane", pripovijetke, Sarajevo, 1981.<br />"Bašta sljezove boje", zbirka priča, 1970<br />Filmografija [<a title="Uređivanje odlomka: Filmografija" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_%C4%86opi%C4%87&action=edit&section=3">uredi</a>]<br />"Magareće godine" (1994)<br />"Gluvi barut" (1990)<br />"Razgovori stari" (1986)<br />"Smiješne i druge priče", TV-serija (1986)<br />"Odumiranje međeda" (1982)<br />"Bježaćemo čak u Liku" (1979)<br />"Osma ofanziva", TV-serija (1979)<br />"Mala moja iz Bosanske Krupe" (1978)<br />"Hajdučka vremena" (1977)<br />"Četrdeset prva" (1971)<br />"Orlovi rano lete" (1966)<br />"Nikoletina Bursać (1964)<br />"Grob u žitu" (1951)<br />"<a class="new" title="Major Bauk (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Major_Bauk&action=edit&redlink=1">Major Bauk</a>" (1951)<br />"Živjeće ovaj narod" (1947)<br />Nagrade [<a title="Uređivanje odlomka: Nagrade" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_%C4%86opi%C4%87&action=edit&section=4">uredi</a>]<br />NIN-ova nagrada za roman "Ne tuguj bronzana stražo" 1958.<br />Izabrane pjesme [<a title="Uređivanje odlomka: Izabrane pjesme" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_%C4%86opi%C4%87&action=edit&section=5">uredi</a>]<br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Wikisource-logo.svg"></a><br /><a class="extiw" title="s:" href="http://hr.wikisource.org/wiki/">WikIzvor</a> ima izvorni tekst na temu:<br /><a class="extiw" title="s:Posebno:Traži/Branko Ćopić" href="http://hr.wikisource.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi/Branko_%C4%86opi%C4%87">Branko Ćopić</a><br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Wikiquote-logo-en.png"></a><br />Na stranicama <a class="extiw" title="q:glavna stranica" href="http://hr.wikiquote.org/wiki/glavna_stranica">WikiCitata</a> postoji zbirka osobnih ili citata o temi:<br /><a class="extiw" title="q:Branko Ćopić" href="http://hr.wikiquote.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87">Branko Ćopić</a><br />BOSNA<br />Bosna je zemlja prepuna čari,Trepeta šuma i bljeska vode,Brda joj kite gradovi stari,Nad njima sinji oblaci brode.Čini se, to je začaran krajKroz koji vilu progoni zmaj.<br />Duboke gore svečano ćuteU mirnoj sjenci bez ljudskog zova,Tu medo tapa niz tajne pute,A obnoć huče premudra sova.Na proplancima, sve ti se čini,Igraju vile na mjesečini.<br />A vjeverice - uz trku mnogu -repova trista, hiljadu nogu!-Na glavu Bosnu staviti mogu.<br />I duh rudarski s punom paradom:S pijukom, lampom i dugom bradom,U kristal kucka, kamenje para,Kroz Bosnu traži rudišta stara,Pod zemljom brdo gvozdeno buši,Uz vreli izvor obojke suši.<br />U gori stijena trepti k'o živa,Niz nju se voda studena sliva,Biserom gori najmanja kap.A već u klancu, blještav k'o srma,Potok se ruši s kamena strmaI pravi prvi pjenušav slap.<br />Na kraju - gledaj - rijeka se vije,Matica brza sredinom bije...<br />Branko ĆopićEnverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-62855661204007821952009-10-14T08:29:00.000-07:002009-10-14T08:36:16.851-07:00NURA BAZDULJ HUBIJARNura Bazdulj-Hubijar<br />Nura Bazdulj-Hubijar (Foča, 20. august 1951), bosanskohercegovačka književnica<br />Sadržaj[<a class="internal" id="togglelink" href="javascript:toggleToc()">sakrij</a>]<br /><a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Nura_Bazdulj-Hubijar#Biografija">1 Biografija</a><br /><a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Nura_Bazdulj-Hubijar#Bibliografija">2 Bibliografija</a><br /><a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Nura_Bazdulj-Hubijar#Nagrade">3 Nagrade</a><br /><a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Nura_Bazdulj-Hubijar#Vanjski_linkovi">4 Vanjski linkovi</a><br />//<br />Biografija [<a title="Uredi sekciju: Biografija" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nura_Bazdulj-Hubijar&action=edit&section=1">uredi</a>]<br />Nura Bazdulj-Hubijar rođena je <a title="20. august" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/20._august">20. august</a> <a title="1951" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1951">1951</a>. godine u Mrđenovićima kod <a title="Foča" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Fo%C4%8Da">Foče</a>. Od <a title="1954" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1954">1954</a>. godine živjela je u <a title="Sarajevo" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo">Sarajevu</a>, gdje se i školovala. Nakon završenog studija <a title="Medicina" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Medicina">medicine</a> <a title="1975" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1975">1975</a>. godine seli u <a title="Travnik" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Travnik">Travnik</a> gdje i danas živi. Radi kao liječnik, specijalist medicinske mikrobiologije.<br />Do sada je objavila niz <a title="Roman" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Roman">romana</a>, pjesama i <a title="Drama" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Drama">drama</a>. Njezina djela prevođena su na <a class="mw-redirect" title="Njemački" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dki">njemački</a>, <a class="mw-redirect" title="Holandski" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Holandski">holandski</a> i <a title="Norveški jezik" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Norve%C5%A1ki_jezik">norveški</a>, a jedan od njenih romana <a title="1996" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1996">1996</a>. snimljen je u tehnici za slijepe osobe. Drama *Braća" izvedena je premijerno u <a title="Zenica" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Zenica">Zenici</a> <a title="1998" href="http://bs.wikipedia.org/wiki/1998">1998</a>. Uvrštena je u školske čitanke, Antologiju bošnjačkog putopisa XX. vijeka i u školsku lektiru. Tekstovi Nure Bazdulj-Hubijar uvršteni su u čitanke, a roman "Ruža" u lektiru. Saradnik je dječijih listova "Male novine", "Lastavica", "Vrelo Bosne" i "Palčić", te časopisa "Most", "Odjek" i "Bosanska vila".<br />Bibliografija [<a title="Uredi sekciju: Bibliografija" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nura_Bazdulj-Hubijar&action=edit&section=2">uredi</a>]<br />"Ja, slavni Ja", zbirka pjesama za djecu ("Drugari", Sarajevo, 1988.),<br />"Ruža", roman za mlade ("Veselin Masleša", Sarajevo, 1990)<br />"Ljubav je sihirbaz babo", roman ("Svjetlosti", Sarajevo, 1994.)<br />"Naše međutim je rat", roman ("Bosanska knjiga", Sarajevo, 1995.)<br />"Rosa canina", roman ("Međunarodni centar za mir",Sarajevo, 1996.)<br />"Okrutnost raja", roman (Društvo pisaca BiH, 1997.)<br />"Braća", drama ("Mizanscen", 1998)<br />"Amanet", roman ("Šahinpašić", Sarajevo, 1999.)<br />"Baš mi je žao" 2. izdanje ( R&S, Tuzla, 1999.)<br />"Kako sam ribu učio da pliva", roman (OKO, Sarajevo, 2000.)<br />"Šta te muči, Tamagući", roman ("Sezam", 2000.)<br />"Bizarne storije" ("Svjetlost", Sarajevo, 2001)<br />"Čekajući Tahira" : Ruža II, (Bosanska riječ, Sarajevo, 2002.)<br />"Sablja i pero" ( Šejtarija, Sarajevo, 2002.)<br />"Priče o slovima" ( Svjetlost, Sarajevo, 2002.)<br />"Duša i cvijet" (Šejtarija, Sarajevo, 2003.)<br />"Noć u brelima", roman ( Šejtarija, Sarajevo, 2003.)<br />"Nevjestinski ponor", (Buybook, Sarajevo, 2004.)<br />"Kad je bio juli", (VBZ,2005.)<br />"Više ne čekam Tahira" : Ruža III , (Šahinpašić, 2008.)<br />"Smrt je dosla prekasno", (Šahinpašić,2008.)<br />"Doba nevinosti", (Šahinpašić,II izdanje 2008.)<br />Nagrade [<a title="Uredi sekciju: Nagrade" href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nura_Bazdulj-Hubijar&action=edit&section=3">uredi</a>]<br />Priznanja "Zlatni prsten s brilijantom" za "Ženu godine '97." za oblast umjetnosti<br />Nagrada za najbolji roman na anonimnom konkursu Fond otvoreno društvo BiH-Soros Fondacija za roman "Baš mi je žao" (1998)<br />Nagrada za dramu "Sablja i pero" (1999) na anonimnom konkursu za radio dramu u organizaciji Radija Bih<br />Književna nagrada V.B.Z. - Večernji list za najbolji neobjavljeni roman u 2005. za roman "Kad je bio juli"Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-1925933641273468532009-10-14T08:28:00.000-07:002009-10-14T08:38:09.902-07:00IVO ANDRIĆIvo Andrić<br />Rođenje<br /><a title="9. listopada" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/9._listopada">9. listopada</a> <a class="mw-redirect" title="1892" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1892">1892</a>.<a class="new" title="Dolac (Travnik, BiH) (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dolac_(Travnik,_BiH)&action=edit&redlink=1">Dolac</a>, <a title="Bosna i Hercegovina" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina">Bosna i Hercegovina</a><br />Smrt<br /><a title="13. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/13._o%C5%BEujka">13. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1975" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1975">1975</a>.<a title="Beograd" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd">Beograd</a>, <a title="Srbija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbija">Srbija</a><br /><a class="new" title="Književni rodovi (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Knji%C5%BEevni_rodovi&action=edit&redlink=1">Književne vrste</a><br /><a title="Roman" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman">roman</a>, <a title="Poezija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Poezija">poezija</a>, <a title="Esej" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Esej">esej</a>, <a title="Novela" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Novela">novela</a>, <a class="new" title="Pripovijetka (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pripovijetka&action=edit&redlink=1">pripovijetka</a><br />Teme<br />život i povijest <a class="mw-redirect" title="BiH" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/BiH">Bosne</a><br /><a class="NavToggle" id="NavToggle1" href="javascript:toggleNavigationBar(1);">Otkrij </a><br />Važnija djela<br /><a title="Na Drini ćuprija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Na_Drini_%C4%87uprija">Na Drini ćuprija</a><a class="new" title="Travnička hronika (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Travni%C4%8Dka_hronika&action=edit&redlink=1">Travnička hronika</a><a class="new" title="Prokleta avlija (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prokleta_avlija&action=edit&redlink=1">Prokleta avlija</a><a class="new" title="Put Alije Đerzeleza (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Put_Alije_%C4%90erzeleza&action=edit&redlink=1">Put Alije Đerzeleza</a><br /><a class="NavToggle" id="NavToggle2" href="javascript:toggleNavigationBar(2);">Otkrij </a><br />Nagrade<br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Nobel_prize_medal.svg"></a><a title="Nobelova nagrada za književnost" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada_za_knji%C5%BEevnost">Nobelova nagrada za književnost</a> <a title="1961." href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1961.">1961.</a><br />Ivo Andrić (Dolac kod <a title="Travnik" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Travnik">Travnika</a>, <a title="9. listopada" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/9._listopada">9. listopada</a> <a class="mw-redirect" title="1892" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1892">1892</a>. - <a title="13. ožujka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/13._o%C5%BEujka">13. ožujka</a> <a class="mw-redirect" title="1975" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1975">1975</a>., <a title="Beograd" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd">Beograd</a>) <a title="Hrvatska književnost" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_knji%C5%BEevnost">hrvatski</a><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-0">[1]</a> prozaik, književnik i diplomat iz <a title="Bosna i Hercegovina" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina">Bosne i Hercegovine</a>.<br />Sadržaj[<a class="internal" id="togglelink" href="javascript:toggleToc()">sakrij</a>]<br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#.C5.BDivotopis">1 Životopis</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Pitanje_nacionalne_pripadnosti">2 Pitanje nacionalne pripadnosti</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Interpretacija_djela">3 Interpretacija djela</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Novi_pogledi_na_Andri.C4.87eva_djela">4 Novi pogledi na Andrićeva djela</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Djela">5 Djela</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Izvori">6 Izvori</a><br /><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#Vanjske_poveznice">7 Vanjske poveznice</a><br />//<br />Životopis<br />Ivo Andrić rodio se u hrvatskoj obitelji Antuna Andrića, sudskog podvornika i Katarine Pejić.<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-andric.yu-1">[2]</a> U dobi od dvije godine ostaje bez oca i uskoro se s majkom seli u <a title="Višegrad" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vi%C5%A1egrad">Višegrad</a> kod očeve sestre Ane i njenog muža Ivana Matkovšika, graničnog policajca.<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-andric.yu-1">[2]</a> Nakon završene osnovne škole upisuje <a title="Sarajevo" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sarajevo">sarajevsku</a> Veliku gimnaziju, najstariju bosanskohercegovačku srednju školu. Dobivši stipendiju hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Napredak“, Andrić 1912. godine započinje studije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. Kasnije studira u Beču i Krakovu.<br />Andrić se kao sarajevski gimnazijalac kretao u društvu omladinaca iz buntovničke udružbe <a title="Mlada Bosna" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlada_Bosna">Mlade Bosne</a><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-andric.yu-1">[2]</a>, a kao <a title="Zagreb" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb">zagrebački</a> student upoznao je <a title="Antun Gustav Matoš" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1">Matoša</a>, i premda se nije svrstao u krug matoševaca, Matoševu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata "Zvonimir" u <a title="Beč" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8D">Beču</a> ("Vihor", <a class="mw-redirect" title="1914" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1914">1914</a>). Interniran za vrijeme rata kao <a title="Kraljevina Jugoslavija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavija">jugoslavenski</a> nacionalist, poslije ujedinjenja ušao je u diplomatsku službu, u kojoj brzo napreduje do pomoćnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra u <a title="Berlin" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Berlin">Berlinu</a>. <a title="Drugi svjetski rat" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat">Drugi svjetski rat</a> proveo je povučeno u Beogradu, a poslije <a class="mw-redirect" title="1945" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1945">1945</a>. bio je prvi predsjednik Saveza književnika Jugoslavije. <a class="mw-redirect" title="1961" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/1961">1961</a> godine dobija nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo.<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-NYTimes-2">[3]</a><br />Pitanje nacionalne pripadnosti<br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_andric_prijavnica.jpg"></a><br /><a class="internal" title="Povećaj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_andric_prijavnica.jpg"></a>Prijavnica za upis u prvi semestar Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 14. listopada 1912., svjedoči da je Andrićev materinji jezik - hrvatski<br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_Andric_declaring_himself_as_Croat.jpg"></a><br /><a class="internal" title="Povećaj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_Andric_declaring_himself_as_Croat.jpg"></a>Slika njegove prijavnice na sveučilište u Krakowu<br />Dokumenti iz Andrićevih studentskih dana svjedoče o njegovu hrvatstvu. Tako, slika prijavnice za upis u prvi semestar Filozofskog (Mudroslovnog) fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (desno) , koju je Ivo Andrić kao dvadesetogodišnjak, vlastoručno potpisao u Zagrebu 14. listopada 1912., svjedoči da mu je materinji jezik - hrvatski. Identično se izjasnio i prilikom upisa na Sveučilište u Krakowu u Poljskoj gdje piše da je katolički Hrvat iz Bosne.<br />Tijekom tog razdoblja on postaje i zagovornik ideje Jugoslavenstva. Nakon nastanka zajedničke države Andrić se počinje izjašnjavati kao Srbin <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-Sells-3">[4]</a> i tu nacionalne identifikaciju on će održati do kraja života. Skoro sav njegov opus, književna djela (osim nekoliko pripovjedki objavljenih u ranoj mladosti i na početku književne djelatnosti) i velike romane pisao je ekavicom i srpskim jezikom (ili istočnom varijantom srpskohrvatskog jezika kako se tad zvao) U osoboj prepisci koristio je ćirilično pismo. Ipak godinama su se oko Andrića množile nejasnoće i kontroverze. Da li je do promjene nacionalnog identiteta došlo zbog ideoloških razloga ili zbog karijere pošto on uskoro postaje državni službenik (a potom i ambasador u Berlinu) kraljevine Jugoslavije u kojoj dominira Srbija.<br />Kako ta kontroverza nikada nije rješena danas ga i Hrvati i Srbi smatraju svojim piscem. Prvi jer je rođen u Hrvatskoj obitelji <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-NYTimes-2">[3]</a><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-Sells-3">[4]</a><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-4">[5]</a>,a drugi jer je preuzeo njihov nacionalni identitet <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-Sells-3">[4]</a><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87#cite_note-5">[6]</a> Ipak na kraju Hrvati ga smatraju slabijim piscem od Miroslava Krleže, Slobodana Novaka ili Marinkovića, a Srbi važnijima smatraju Miloša Crnjanskog, Kiša ili Pavića. Sami Bošnjaci ga smatraju slabijim od Meše Selimovića, tako da na kraju ovaj nobelovac postaje svačiji i ničiji pisac.<br />Interpretacija djela<br />Andrićevo djelo možemo podijeliti u nekoliko stilsko-tematskih cjelina.<br />Prva je faza, koju tvore lirika i pjesme u prozi ("Ex Ponto, "Nemiri"), obojena osobnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem, što je dijelom i nastalo kao posljedak čitanja tesktova kršćanskoga egzistencijalista Kierkegaarda. Kritika je podijeljena mišljenja o dosezima tih ranih radova: dok srpski kritik Nikola Milošević u njima gleda vrhunac Andrićeva stvaralaštva, hrvatski polihistor, Andrićev zemljak iz srednje Bosne <a title="Tomislav Ladan" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Tomislav_Ladan">Tomislav Ladan</a> drži da se radi o nevažnim plačljivim adolescentskim jadikovkama što odražavaju piščevu nezrelost i nemaju dublje ni univerzalnije vrijednosti - ni na jezičnom, ni estetskom, a najmanje spoznajnom ili mudrosnom polju.<br />Druga faza, koja traje do 2. svjetskoga rata, obilježena je Andrićevim okretanjem pripovjednoj prozi i, na jezičnom planu, postupnim prijelazom na srpsku ekavicu (što je u većem broju djela stvorilo čudnu mješavinu u kojoj narator piše srpski ekavski, a likovi - često fratri ili kršćanski i muslimanski puk iz srednje Bosne - govore nekim od hrvatskih/bošnjačkih ijekavskih ili ikavskih dijalekata). S jezične točke motrišta ta je faza različito ocjenjivana: većinski srpski kritičari smatrali su da je Andrićevo spisateljstvo od 30-ih godina nadalje (s vrhuncima u 40-im i 50-im) kontinuacija jezičnoga modela <a title="Vuk Karadžić" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87">Vuka Karadžića</a> s naglaskom na obogaćenome folklornom izrazu, pa je po njima Andrić umjetnički kodifikator «vukovskoga» folklornoga idioma- po nekim ocjenama zreli ostvaraj toga oblika jezika. Hrvatski se kritičari nisu podrobnije bavili Andrićevim jezičnim izričajem u zrelom razdoblju, no, nekolicina koja je o tom pisala zamijetila je piščevo čišćenje tekstova od «kroatizama» koji su mu se ipak, tu i tamo, ipak potkrali (unutarnji, vanjština,..). Također, implicite su se složili s ocjenom srpskih kritičara da Andrić u toj fazi nije u središnjoj struji hrvatske jezične kulture- ne samo zbog ekavice, nego još više poradi otklona od hrvatskoga jezičnoga purizma, novotvorenica i oblika sintaktičkih struktura. Ukratko - jezik Andrićev nasljeduje izričaj <a title="Borisav Stanković" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Borisav_Stankovi%C4%87">Stankovića</a> i <a title="Stojan Novaković" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojan_Novakovi%C4%87">Novakovića</a>, a ne, kao <a title="Miroslav Krleža" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEa">Krleža</a> i <a title="Tomislav Ladan" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Tomislav_Ladan">Ladan</a>, jezičnu tradiciju <a title="August Šenoa" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/August_%C5%A0enoa">Šenoe</a> i <a title="Bogoslav Šulek" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek">Šuleka</a>. Glede umjetničkoga dosega, u većini je pripovjedaka je Andrić «našao sebe», pa je ta zrela faza među umjetnički najproduktivnijima, s ovećim korpusom najcjenjenijih priča. Ostvarene na tradiciji srpske realističke pripovijetke 19. i početka 20. stoljeća (Laza Lazarević, Petar Kočić, <a title="Borisav Stanković" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Borisav_Stankovi%C4%87">Borisav Stanković</a>), te se Andrićeve pripovijesti odlikuju dojmljivom evokacijom atmosfere i izražavaju piščevu vizuru Bosne kao uklete zemlje sraza istoka i zapada, prezasićene konfesionalnim netrpeljivostima, strahovima i nasiljima i razdirane snažnim strastima- od erotskih do vlastohlepnih. Autor prikazuje likove na crti zolinskoga naturalizma: bez opisa interioriziranih svijesti i potencijala mijene osobnosti, glavni su Andrićevi likovi najčešće tjerani paralelogramom sila bioloških poriva i zlosilja orijentalnoga despotizma. Osobe su iz triju konfesija (katoličke, istočno-pravoslavne i muslimanske), dok se, tu i tamo, pojavljuju i sefardski Židovi, kao i useljenici iz doba austro-ugarske okupacije. Pripovijesti su locirane u različita vremena, iako su najčešće one iz 19. stoljeća i početka 20.<br />Posljednja, i u svijetu najpoznatija faza Andrićeva stvaralaštva obilježena je opsežnijim djelima. Romane «Na Drini ćuprija» i «Travnička hronika» napisao je tijekom samonametnute izolacije u od Nijemaca okupiranome Beogradu, dok su «Gospođica» i nedovršeni «Omerpaša Latas» ostali pomalo u sjeni navedenih romana. Kritici često svrstavaju među romane dulju pripovijest «Prokleta avlija», koju mnogi poznavatelji drže vrhuncem Andrićeva pripovjedačkoga umijeća. Osim atipične «Gospođice», koja je na crti balzakovskih studija monomanijakalnih likova u opisu škrtice Rajke Radaković i njene sterilne egzistencije, ostala su djela uronjena u bosansku sredinu (doduše, valja napomenuti da je i dio romana «Gospođica» središten u Bosni) i tradicionalnom kroničarskom naracijom tkaju ozračje bosanske «proklete zemlje» i njenih usudom sukobljenih vjerskocivilizacijskih zajednica, prikovanih nabojem netrpeljivosti i međuovisnosti. Ocjena Andrića-romanopisca daleko je od suglasja: po nekima je pisac, na zasadama franjevačkih ljetopisa i minucioznim, dojmljivim realističkim opažajima i elegičnom mudrošću protkanim pripovijedanjem uspio kreirati svijet «sraza civilizacija na rubu Europe» univerzalnoga opsega i dosega; po drugima je Andrić velik jedino u novelama i pripovijestima, dok se za njegove romane drži da su staromodna proza- vjerodostojna kao kronika, no umjetnički nedovoljno ostvarena na emocionalnom ili misaonom polju. Bilo kako bilo, Ivo je Andrić u svijetu uglavnom poznat po svoja dva romana, «Na Drini ćuprija» i «Travnička hronika». U prvom je romanu junak Višegradski most kao protimbama nabijen simbol ljudske tvoračke snage i nerazorivosti pred silama vremena koje troše osobe, događaje, ustanke, političke sustave, ambicije i civilizacije; radnja mu se proteže u preko pet stoljeća i obiluje slikama brutalnosti istočnjačkoga despotizma i uzmicanja istoga pred nadirućim zapadom. Drugi roman, «Travnička hronika», smješten je u srednju Bosnu u doba Napoleonove vlasti i glavni su mu likovi, uz domaće ljude, francuski i austrijski diplomati asignirani u «konzulskom» Travniku. Odlike Andrićeve pripovjedačke umjetnosti su smiren, «epičarski» ton i pristup, naglasak na tjelesnosti i determinizmu ljudskih poriva koji često potječu iz uljudbom oblikovanih silnica što tvore «karakter»- njegovi su likovi i prečesto paralelogram civilizacijsko-prostornovremenskih sila, locirani i uvjetovani društvenopovijesnim kontekstom, a sa zanemarivo malom dimenzijom unutarnje slobode i problematizacije moralnih konflikata. Pisac je u tom surječju prikazivač pasivne, receptivne svijesti nemoćne da se odupre snazi okoliša. Iako je često navođen utjecaj Kierkegaarda, Tomasa Manna i, dijelom, <a class="mw-redirect" title="Fjodor Dostojevski" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Fjodor_Dostojevski">Dostojevskoga</a> na Andrića (sam je auktor bio književno veoma obrazovan), iz piščevih djela to nije vidljivo- kritika je ustanovila plodonosnije sveze sa srpskom književnom tradicijom, poglavito tekstovima <a title="Borisav Stanković" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Borisav_Stankovi%C4%87">Bore Stankovića</a>, <a title="Petar Kočić" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Ko%C4%8Di%C4%87">Kočića</a>, i, još dalje u prošlost, <a title="Vuk Karadžić" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87">Vuka Karadžića</a>. Posljednje je Andrićevo (a po mnogima i najbolje) djelo postumno objelodanjena zbirka meditativnih zapisa «Znakovi pored puta»- testamentarni brevijar melankolije koji se može označiti kao zreli dovršetak dubleta mladenačkih knjiga o jadu življenja što ga tvore «Ex Ponto» i «Nemiri». Ironija je da je ta, možda najbolja Andrićeva knjiga i vjerojatno njegov glavni zalog literarne «besmrtnosti» praktički neprevođena na strane jezike, a u srpskom čitateljskom krugu tek počinje dobivati kanonski status.<br />Novi pogledi na Andrićeva djela<br /><a class="image" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_andric_statue.jpg"></a><br /><a class="internal" title="Povećaj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ivo_andric_statue.jpg"></a>Kip Ive Andrića u Beogradu.<br />U razdoblju raspada druge Jugoslavije, a poglavito poslije 1991., pojavili su se kritički tonovi koji do tada nisu mogli doći do izražaja zbog jednostavne činjenice da je Andrić u <a class="mw-redirect" title="SFRJ" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/SFRJ">SFRJ</a> imao status državnoga pisca. To se prije svega odnosi na dva polja: prvo su emocijama nabijeni napadaji koji dolaze od strane bošnjačko-muslimanske inteligencije, i u kojima se Andrić ocjenjuje kao protumuslimanski bigot koji je, naglašeno je, detaljistički opisivao muslimanska nasilja nad pravoslavnim kršćanima istodobno (tijekom 1942.) kad su četnici vršili veliki pokolj muslimanskoga življa u dolini Drine, a Andrić je za to znao. Detaljnom raščlambom Andrićeva djela, prije svega njegovih pripovijedaka, bošnjačko-muslimanski kritik Muhsin Rizvić je dao, po Andrićev ljudski i umjetnički integritet, upravno razornu ocjenu. U tom je prikazu (kao i drugima posvećenima toj temi) Andriću ponajviše zamjereno stereotipno prikazivanje Bosanskih Muslimana koji su, skoro u potpunosti, okarakterizirani kao "istočnjački" element bez racionalnih dvojbi svojstvenih kršćanima, utonuo u senzualnost i duhovnu prazninu i podsvjesno tjeran na drastična nasilja i mržnju prema kršćanima kao neku vrstu kompenzacije zbog "grijeha" izdaje i prelaska na vjeru turskoga osvajača. Iako su takva uopćavanja problematična, ne može se zanijekati da u Andrićevom djelu Bosanski Muslimani ne figuriraju kao ličnosti nego kao likovi.<br />Drugi je prigovor vjerojatno ozbiljnije i dugoročno važnije naravi i cilja na precijenjenost Andrića kao pisca, te na njegovu umjetničku zastarjelost i plošnost. Iz vizure hrvatske književnosti, Andrić ne može podnijeti usporedbu s modernističkim prozaistima (od <a title="Janko Polić Kamov" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Janko_Poli%C4%87_Kamov">Polića Kamova</a> preko <a title="Miroslav Krleža" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEa">Krleže</a> do <a title="Slobodan Novak" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodan_Novak">Slobodana Novaka</a>), pa čak ni sa stilski bliskim, politički kontroverznim <a title="Ante Pavelić" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Paveli%C4%87">Pavelićevim</a> «doglavnikom» <a title="Mile Budak" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mile_Budak">Milom Budakom</a>, s kojim kao pisac tradicionalistički oblikovanih regionalnih epopeja i biološki determiniranih erotskih strasti ima dosta sličnosti (koliko god se razlikovali u ideologiji). U srpskoj je književnosti Andrić često apostrofiran kao «Srbin-katolik», tj. zbog ideoloških razloga, no srpska kritika dvoji koliko je Andrićeva tematika u matici srpske književnosti (nerijetko se Miloš Crnjanski ističe kao najznačajniji srpski pisac 20. stoljeća, a postmodernistički trendovi, od Danila Kiša do Milorada Pavića, isto nisu išli na ruku Andrićevoj reputaciji). I, naposljetku, bošnjačka kritika drži da je Ivo Andrić pisac slabijega zamaha i dosega od Mehmeda-Meše Selimovića, koji sve više, u toj optici, poprima status središnjega bošnjačkoga, a i bosanskoga pisca.<br />Djela<br />Ex Ponto (pjesme u prozi, 1918.)<br />Nemiri (pjesme u prozi, 1921.)<br />Put Alije Đerzeleza (pripovijetke, 1920.)<br />Pripovetke, I (1924.)<br />Pripovetke (1931.)<br />Njegoš kao tragični junak kosovske misli (1935.)<br />Pripovetke, II (1936.)<br /><a title="Na Drini ćuprija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Na_Drini_%C4%87uprija">Na Drini ćuprija</a> (roman, 1945.)<br />Travnička hronika (roman, 1945.)<br />Gospođica (roman, 1945.)<br />Rzavski bregovi (pripovijetke, 1947.)<br />Nove pripovetke (1948.)<br />Priča o vezirovom slonu (1948.)<br />Sjeme iz Kalifornije (pripovijetka, 1948.)<br />O Vuku kao piscu, o Vuku kao reformatoru (studija, 1950.)<br />Prokleta avlija (pripovijest, 1954.)<br />Lica (pripovijetke, 1960.)<br />Zapisi o Goji (1961.)<br />O priči i pričanju - govor prigodom dodjele <a title="Nobelova nagrada za književnost" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada_za_knji%C5%BEevnost">Nobelove nagrade za književnost</a> (1961.)<br />Žena na kamenu (1962.)<br />Sabrana djela, 1-10 (1963.)<br />Sabrana djela Ive Andrića, 1-17 (1976.)<br />Omerpaša Latas (nedovršeni roman, u okviru Sabranih djela, 1976.)<br />Kuća na osami (pripovijesti, u okviru Sabranih djela, 1976.)<br />Znakovi pored puta (u okviru Sabranih djela, 1976.)<br />Sabrana djela Ive Andrića 1-17 (1981.)Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-12849033636679309522009-10-14T08:26:00.000-07:002009-10-14T08:39:08.010-07:00DŽEK LONDONDžek London<br /><br /><a class="image" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0:JackLondon.jpg"></a>Američki književnik<br />rođen:<br /><a title="12. januar" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/12._%D1%98%D0%B0%D0%BD%D1%83%D0%B0%D1%80">12. januar</a> <a title="1876" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1876">1876</a>.<a title="San Francisko" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%BD_%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%81%D0%BA%D0%BE">San Francisko</a> (<a class="mw-redirect" title="SAD" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%90%D0%94">SAD</a>)<br />preminuo:<br /><a title="22. novembar" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/22._%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80">22. novembar</a> <a title="1916" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1916">1916</a>.<a title="Kalifornija" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0">Kalifornija</a> (<a class="mw-redirect" title="SAD" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%90%D0%94">SAD</a>)<br />Džon Grifit (<a title="Engleski jezik" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%BD%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA">engl.</a> John Griffith Chaney) (<a class="new" title="Ouklend (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9E%D1%83%D0%BA%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B4&action=edit&redlink=1">Ouklend</a>, <a class="mw-redirect" title="SAD" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%90%D0%94">SAD</a>, <a title="12. januar" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/12._%D1%98%D0%B0%D0%BD%D1%83%D0%B0%D1%80">12. januar</a> <a title="1876" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1876">1876</a>. – <a title="22. novembar" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/22._%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80">22. novembar</a> <a title="1916" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1916">1916</a>) je bio <a class="mw-redirect" title="SAD" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%90%D0%94">američki</a> pisac poznat kao Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih u prvoj polovini <a class="mw-redirect" title="XX vek" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/XX_%D0%B2%D0%B5%D0%BA">XX veka</a>. Rođen je kao vanbračni sin samozvanog "profesora", pisca i astrologa V. H. Čenija, koji ga nikada nije priznao. Napisao oko 50 pripovedaka i romana, najpoznatiji „<a class="new" title="Zov divljine (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%97%D0%BE%D0%B2_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D1%99%D0%B8%D0%BD%D0%B5&action=edit&redlink=1">Zov divljine</a>“ i „<a class="new" title="Beli očnjak (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%B8_%D0%BE%D1%87%D1%9A%D0%B0%D0%BA&action=edit&redlink=1">Beli očnjak</a>“ i autobiografski roman Martin Idn (<a title="1909" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/1909">1909</a>). Govorio je o životu radničke klase, sa izrazito <a title="Socijalizam" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BE%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BC">socijalističkom</a> tendencijom.<br />[<a title="Uredi deo: Dela" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%8F%D0%B5%D0%BA_%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%BE%D0%BD&action=edit&section=1">uredi</a>] Dela<br />Romani<br /><a title="Kći snega" href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D1%9B%D0%B8_%D1%81%D0%BD%D0%B5%D0%B3%D0%B0">Kći snega</a> (1902)<br /><a class="new" title="Zov divljine (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%97%D0%BE%D0%B2_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D1%99%D0%B8%D0%BD%D0%B5&action=edit&redlink=1">Zov divljine</a> (1903)<br /><a class="new" title="Kempton-Vejs pisma (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%B5%D0%BC%D0%BF%D1%82%D0%BE%D0%BD-%D0%92%D0%B5%D1%98%D1%81_%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BC%D0%B0&action=edit&redlink=1">Kempton-Vejs pisma</a> (1903)<br />(objavljeno anonimno, napisao zajedno sa <a class="new" title="Ana Strunski (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%90%D0%BD%D0%B0_%D0%A1%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8&action=edit&redlink=1">Anom Strunski</a>)<br /><a class="new" title="Morski vuk (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%BE%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B2%D1%83%D0%BA&action=edit&redlink=1">Morski vuk</a> (1904)<br /><a class="new" title="The Game (London novel) (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Game_(London_novel)&action=edit&redlink=1">Igra</a> (1905)<br /><a class="new" title="Beli očnjak (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%B8_%D0%BE%D1%87%D1%9A%D0%B0%D0%BA&action=edit&redlink=1">Beli očnjak</a> (1906)<br /><a class="new" title="Pre Adama (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D1%80%D0%B5_%D0%90%D0%B4%D0%B0%D0%BC%D0%B0&action=edit&redlink=1">Pre Adama</a> (1907)<br /><a class="new" title="Čelična peta (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A7%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0&action=edit&redlink=1">Čelična peta</a> (1908)<br /><a class="new" title="Martin Eden (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%95%D0%B4%D0%B5%D0%BD&action=edit&redlink=1">Martin Eden</a> (1909)<br /><a class="new" title="Burning Daylight (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Burning_Daylight&action=edit&redlink=1">Burning Daylight</a> (1910)<br /><a class="new" title="Lost Face (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lost_Face&action=edit&redlink=1">Lost Face</a> (1910)<br /><a class="new" title="Adventure (novel) (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Adventure_(novel)&action=edit&redlink=1">Avantura</a> (1911)<br /><a class="new" title="The Scarlet Plague (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Scarlet_Plague&action=edit&redlink=1">The Scarlet Plague</a> (1912)<br /><a class="new" title="Sin Sunca (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B8%D0%BD_%D0%A1%D1%83%D0%BD%D1%86%D0%B0&action=edit&redlink=1">Sin Sunca</a> (1912)<br /><a class="new" title="The Abysmal Brute (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Abysmal_Brute&action=edit&redlink=1">The Abysmal Brute</a> (1913)<br /><a class="new" title="Mesečeva dolina (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%87%D0%B5%D0%B2%D0%B0_%D0%B4%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0&action=edit&redlink=1">Mesečeva dolina</a> (1913)<br /><a class="new" title="The Mutiny of the Elsinore (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Mutiny_of_the_Elsinore&action=edit&redlink=1">The Mutiny of the Elsinore</a> (1914)<br /><a class="new" title="The Star Rover (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Star_Rover&action=edit&redlink=1">The Star Rover</a> (1915)<br />(u Engleskoj objavljeno pod naslovom Jakna)<br /><a class="new" title="The Little Lady of the Big House (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Little_Lady_of_the_Big_House&action=edit&redlink=1">The Little Lady of the Big House</a> (1916)<br /><a class="new" title="Džeri sa Islanda (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%8F%D0%B5%D1%80%D0%B8_%D1%81%D0%B0_%D0%98%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0&action=edit&redlink=1">Džeri sa Islanda</a> (1917)<br /><a class="new" title="Majkl, Džerijev brat (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D1%98%D0%BA%D0%BB,_%D0%8F%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2_%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%82&action=edit&redlink=1">Majkl, Džerijev brat</a> (1917)<br /><a class="new" title="Hearts of Three (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hearts_of_Three&action=edit&redlink=1">Hearts of Three</a> (1920)<br /><a class="new" title="The Assassination Bureau, Ltd (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Assassination_Bureau,_Ltd&action=edit&redlink=1">The Assassination Bureau, Ltd</a> (1963)<br />(ostalo poluzavršeno, dovršio Robert Fiš)<br />Zbirke kratkih priča<br /><a class="new" title="Sin vuka (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B8%D0%BD_%D0%B2%D1%83%D0%BA%D0%B0&action=edit&redlink=1">Sin vuka</a> (1900)<br /><a class="new" title="Deca mraza (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D0%B5%D1%86%D0%B0_%D0%BC%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B0&action=edit&redlink=1">Deca mraza</a> (1902)<br /><a class="new" title="Tales of the Fish Patrol (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tales_of_the_Fish_Patrol&action=edit&redlink=1">Tales of the Fish Patrol</a> (1906)<br /><a class="new" title="Priče sa Južnih mora (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B6%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%B0&action=edit&redlink=1">Priče sa Južnih mora</a> (1911)<br /><a class="new" title="Smoke Bellew (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Smoke_Bellew&action=edit&redlink=1">Smoke Bellew</a> (1912)<br /><a class="new" title="Kornjače sa Tasmanije (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BE%D1%80%D1%9A%D0%B0%D1%87%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D0%A2%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5&action=edit&redlink=1">Kornjače sa Tasmanije</a> (1916)<br />Ne-fikcija i eseji<br /><a class="new" title="Ljudi ponora (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%89%D1%83%D0%B4%D0%B8_%D0%BF%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D1%80%D0%B0&action=edit&redlink=1">Ljudi ponora</a> (1903)<br /><a class="new" title="Revolucija, i drugi eseji (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0,_%D0%B8_%D0%B4%D1%80%D1%83%D0%B3%D0%B8_%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%98%D0%B8&action=edit&redlink=1">Revolucija, i drugi eseji</a> (1910)<br /><a class="new" title="The Cruise of the Snark (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Cruise_of_the_Snark&action=edit&redlink=1">The Cruise of the Snark</a> (1911)<br />Kratke priče<br />Ko veruje u duhove! (1895)<br /><a class="new" title="Hiljadu smrti (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A5%D0%B8%D1%99%D0%B0%D0%B4%D1%83_%D1%81%D0%BC%D1%80%D1%82%D0%B8&action=edit&redlink=1">Hiljadu smrti</a> (1899)<br />U dalekoj zemlji (1899)<br />The Rejuvenation of Major Rathbone (1899)<br />Bela tišina (1899)<br />The King of Mazy May (1899)<br />Severna odiseja (1900)<br />Even unto Death (1900)<br />The Man With the Gash (1900)<br />A Relic of the Pliocene (1901)<br />Bog njegovih predaka (1901)<br />Zakon života (1901)<br />The Minions of Midas (1901)<br /><a class="new" title="Bâtard (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=B%C3%A2tard&action=edit&redlink=1">Diable—A Dog</a> (1902), renamed <a class="new" title="Bâtard (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=B%C3%A2tard&action=edit&redlink=1">Bâtard</a> in 1904<br />U šumama severa (1902)<br />Keesh, Son of Keesh (1902)<br /><a class="new" title="Moon-Face (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Moon-Face&action=edit&redlink=1">Moon-Face</a> (1902)<br />The Death of Ligoun (1902)<br /><a class="new" title="To Build a Fire (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=To_Build_a_Fire&action=edit&redlink=1">To Build a Fire</a> (1902, revised 1908)<br />The Dominant Primordial Beast (1903)<br /><a class="new" title="The Leopard Man's Story (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Leopard_Man%27s_Story&action=edit&redlink=1">The Leopard Man's Story</a> (1903)<br />The One Thousand Dozen (1903)<br />Senka i munja (1903)<br />Negore the Coward (1904)<br />Ljubav života (1905)<br />Otpadnik (1906)<br />A Curious Fragment (1908)<br />Aloha Oe (1908)<br />Neprijatelj celog sveta (1908)<br /><a class="new" title="A Piece of Steak (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=A_Piece_of_Steak&action=edit&redlink=1">A Piece of Steak</a> (1909)<br />Zbogom, Džek (1909)<br />South of the Slot (1909)<br />Kitajac (1909)<br />The Dream of Debs (1909)<br />Seme MekKoja (1909)<br />Golijat (1910)<br />Kada je svet bio mlad (1910)<br />The Unparalleled Invasion (1910)<br />Snaga snažnog (1911)<br />Rat (1911)<br />The Scarlet Plague (1912)<br />Crveni (1918)<br />All Gold Canyon<br />By The Turtles of Tasman<br />Semjuel<br />Ludilo Džona Harneda<br />Meksikanac<br />The Sundog Trail<br />Told in the Drooling Ward<br />To the Man on Trail<br />Ha! Ha! Ha!<br />Paganin<br />Savez staraca<br />Neočekivano<br />Pozorišni komadi<br /><a class="new" title="The Acorn Planter: a California Forest Play (stranica ne postoji)" href="http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Acorn_Planter:_a_California_Forest_Play&action=edit&redlink=1">The Acorn Planter: a California Forest Play</a> (1916)Enverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8664928800394885151.post-46963077715039367242009-10-14T08:01:00.000-07:002009-10-14T08:39:50.701-07:00LEKTIRE ZA OSNOVNU ŠKOLUNEKE OD NAJČEŠĆIH LEKTIRA U OSNOVNOJ ŠKOLI<br /><br /><br /><br /><br /><br />Lektira za prvi razred<br />1. Jakob i Vilhelm Grimm: Bajke<br />2. Branko Ćopić: U svijetu medvjeda i leptirova<br />3. Ivica Vanja Rorić: Doživljaji miša Šiša<br />4. Ferida Duraković: Amilina abeceda<br />5. Ferida Duraković: Mikijeva abeceda<br />6. Nada Iveljić: Balonijada (igrokazi)<br />7. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most<br />8. Šarl Pero: Bajke<br />9. Dragan Kulidžan: Sipajte, sipajte<br /><br /><br /><br /><br /><br />Lektira za drugi razred<br />1. Hans Kristijan Andersen: Bajke<br />2. Ismet Bekrić: Dječije nebo<br />3. Dušan Radović: Poštovana deco<br />4. Gustav Krklec: Telegrafske basne<br />5. Ela Peroci: Djeco, laku noć<br />6. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Maskembal u šumi<br />7. Šimo Ešić: Vezena torbica<br />8. Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta<br />9. Đani Rodari: Telefonske priče<br />10. Ahmet Hromadžić: Zelena šuma<br />11. Enisa Osmančević-Ćurić: Pramčiok<br /><br /><br /><br /><br />Lektira za treći razred<br />1. Karlo Kolodi: Pinokio<br />2. Feliks Salten: Bambi<br />3. Stevan Bulajić: Izviđači Vidrinog jezera<br />4. Jakov Jurišić: Grgine pustolovine<br />5. Ahmed Hromadžić: Patuljak vam priča<br />6. Valdemar Bonsais: Pčelica Maja<br />7. Mirsad Bećirbašić: Pticodrom<br />8. Šukrija Pandžo: Samo još kosovi zvižduću<br />9. Ivo Kobaš: Malo sutra<br />10. Mira Alečković: Plava torba<br />11. Ivica Vanja Rorić: Dječak grli svijet<br />12. Velimir Milošević: U svijetu pravde dječije<br />13. Branko Ćopić: Priče ispod zmajevih krila<br />14. Muhidin Šarić: Cvrkutanka<br /><br /><br /><br /><br />Lektira za četvrti razred<br />1. Luis Kerol: Alisa u zemlji čuda<br />2. Aleksa Mikić: Sunčana obala<br />3. Žil Vern: 20.000 milja pod morem<br />4. Džek London: Bijeli Očnjak (šesti razred)<br />5. Branko Ćopić: Orlovi rano lete<br />6. Mato Lovrak: Vlak u snijegu<br />7. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Pjetlić, svraka i proljeće<br />8. Alija H. Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva<br />9. Advan Hozić: Čudo od djeteta<br />10. Ljerka Anić: Bajke zaboravljenog jezera<br />11. Ahmet Hromadžić: Okamenjeni vukovi<br />12. Ljubivoje Ršumović: Poezija (izbor)<br />13. Enes Kišević: Mačak u trapericama<br />14. Stevan Bulajić: Krilati karavan<br />15. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine<br />16. Azra Aličič: Priča i zlatno pero<br />17. Eni G. M. Šmit: Pluk, dječak iz solitera<br /><br /><br /><br />Lektira za peti razred<br />1. Radjard Kipling: Knjiga o džungli<br />2. Branko Ćopić: Magareće godine<br />3. Željko Ivanković: Zvjezdangrad<br />4. Danijel Defo: Robinzon Kruso<br />5. Oskar Vajld: Srećni kraljević<br />6. Alija Isaković: Lijeve priče<br />7. Stanko Rakita: Radoznali dječak<br />8. Džemaludin Latić: Srebrena česma<br />9. Miroslav Antić: Plavi čuperak (izbor)<br />10. Alija H. Dubočanin: Lađarski put<br />11. G. A. Birger: Pustolovine baruna Minhauzena<br />12. Erih Najt: Lesi se vraća kući<br />13. Vesna Parun: Mačak Džingis-kan i Miki Trasi<br />14. Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića<br />15. Kornelija Šenfild-Oljača: Seme trave<br />16. Kemal Mahmutefendić: Roman o novčiću<br />17. Advan Hozić: Stara tajna (igrokazi)<br />18. Bisera Alikadić: Voz do neba<br />19. Zoran M. Jovanović: Bulke pored pruge<br /><br /><br />Lektira za šesti razred<br />1. Skender Kulenović: Gromovo đule<br />2. Kemal Mahmutefendić: Djetinjstvo pod Vrtaljicom<br />3. Anđelko Vuletić: Klesar Tadija Tegoba<br />4. Antoan de Sent-Egziperi: Mali princ<br />5. Henrik Sjenkijevič: U pustinji i prašumi<br />6. Branislav Nušić: Autobiografija<br />7. Ivan Kušan: Koko u Parizu<br />8. Anton Gardaš: Zlatnici kraj puta<br />9. Arapske priče: 1001 noć (izbor)<br />10. Milovan Danojlić: Kako spavaju tramvaji<br />11. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice<br />12. Stevan Raičković: Poezija (autorov izbor)<br />13. Husein Dervišević: Prodavac osmijeha<br />14. Petar Kočić: Jazavac pred sudom<br />15. Majo Topolovac: Saper 5<br />16. Džek London: Bijeli Očnjak (i u četvrtom razredu)<br />17. Valter Skot: Ajvanho<br />18. Ibrahim Kajan: Žuta ptica<br />19. Irfan Horozović: Inspektor vrtnih patuljaka<br /><br /><br /><br /><br />Lektira za sedmi razred<br />1. Erih Kestner: Leteći razred<br />2. Irfan Horozović: Vauvan<br />3. Nenad Radanović: Almin vrt<br />4. Ranko Risojević: Dječaci sa Une<br />5. Indijske priče: Kelila i Dimna<br />6. Mark Tven: Kraljević i prosjak<br />7. Ivo Andrić: Deca (izbor priča)<br />8. Zuko Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji<br />9. Branislav Nušić: Komedije<br />10. Musa Ćazim Ćatić: Poezija (izbor)<br />11. Nikola Martić: Knjiga o stablima<br />12. Aleksa Šantić: Izabrane pjesme<br />13. Ričard Bah: Galeb Džonatan Livingston<br />14. Perl Bak: Veliki talas<br />15. Stjepan Čuić: Tajnoviti ponor<br />16. Nura Bazdulj-Hubijar: Ruža<br />17. Erih Koš: Bosanske priče<br />18. Anne Frank: Dnevnik<br />19. Isak Samokovlija: Nosač Samuel<br /><br /><br /><br /><br />Lektira za osmi razred<br />1. Abdulah Sidran: Sjećaš li se Doli Bel<br />2. Dinko Šimunović: Priče (izbor)<br />3. Antun Branko Šimić: Pjesme (izbor)<br />4. Desanka Maksimović: Pjesme i priče (izbor)<br />5. Risto Trifković: Priče (izbor)<br />6. J. D. Selindžer: Lovac u žitu<br />7. Anton Pavlovič Čehov: Novele<br />8. Lav Nikolajevič Tolstoj: Hadži Murat<br />9. Volt Vitmen: Vlati trave<br />10. Zija Dizdarević: Pripovijetke<br />11. Miljenko Jergović: Mama Leone<br />12. Edgar Alan Po: Pripovijetke<br />13. Dario Džamonja: Priče<br />14. Duško Trifunović: Tumač tiranije<br />15. Ernest Hemingvej: Starac i more<br />16. Danilo Kiš: Rani jadi<br />17. Derviš Sušić: Veliki vezirEnverahttp://www.blogger.com/profile/05260271755040263421noreply@blogger.com0